Treći međunarodni studentski simpozij "Sinergija II" održan je od 20.-23. travnja 2006. godine u Dvorcu Stara Sušica u Gorskom Kotaru. Simpozij su zajednički organizirale Udruga studenata filozofije «Furija» i Klub studenata informatike «Next», obje s Filozofskog fakulteta u Rijeci. Zajednički projekt udruge su prijavile na više natječaja, od kojih su ostvarile financijsku potporu na natječaju Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, te na natječaju Zaklade Sveučilišta u Rijeci.
Ciljevi projekta
Primarni cilj simpozija bio je ostvariti suradnju studenata filozofije i informatike, te srodnih studija oko izlaganja stručnih radova na zajedničke teme i ostalu problematiku aktualnu u ovim znanostima, i u toj suradnji proširiti spoznaje i potaknuti nove smjerove u daljnjem stručnom radu studenata. Sekundarni cilj bio je ostvariti kontakt studenata iz naše zemlje i zemalja regije, kojim se nastojala osigurati osnova daljnje suradnje, razmjene znanja i iskustava, te stvaranje profesionalnih i osobnih veza.
Djelatnosti provedene u sklopu projekta
Filozofski dio
Ostvarenje filozofskog dijela simpozija provedeno je prvenstveno kroz seriju klasičnih izlaganja s diskusijom (30 min izlaganje + 15 min diskusija, s produženjima vremena izlaganja odnosno diskusije, ovisno o naravi teme i interesu diskutanata). U sklopu prvog izlaganja, kolegice Ane Jovanovič, u cijelosti je prikazan film "Mulholland Dr.". Zbog ograničenosti vremenom izlaganja u filozofskom i informatičkom dijelu simpozija organizirana su u paralelnim terminima.
Pored službenog dijela, neformalni dio simpozija namijenjen druženju i opuštanju odvijao se kroz niz aktivnosti, slobodne diskusije o filozofskim i nefilozofskim temama u kružocima, večernje zabave uz glazbu i ples, noćni krijes s roštiljem i drugo, a na susretljivosti pri suorganizaciji istih moramo se umnogome zahvaliti osoblju Doma mladih.
Informatički dio
Informatički dio simpozija, a kako je već prije navedeno bio je podijeljen na tri glavna dijela: umjetna inteligencija i suvremeni mediji, povijest informacijsko-komunikacijske tehnologije i radionice. Dok su prva dva dijela uglavnom bila predavanja klasičnog tipa, treći dio tj. radionice bile su u punom smislu te riječi – radionice. Predavač je odabrao jedan segment informacijske znanosti kojim se bavi i pokušao kroz praktičan rad i na publici zanimljiv način predočiti područje svoga rada i interesa. Uz praktične dijelove gdje su se sudionici upoznavali s različitim područjima istraživanja informacijskih znanosti, nakon radnog dana prikazivani su i video materijali i ostali materijali koji su direktno ili indirektno bili vezani uz teme simpozija. U kasnim večernjim satima organizirane su društvene večeri na kojima su sudionici razmjenjivali svoja iskustva i ostvarivali kontakte za buduću suradnju.
Značaj projekta
Možemo reći da je projekt studentskih simpozija "Sinergija" uopće, a time i projekt 3. Međunarodnog studentskog simpozija "Sinergija II" posebno, značajan iz tri razloga. Prvo, to je jedan od svega nekoliko filozofskih studentskih simpozija u Hrvatskoj (a jedini filozofsko-informatički), koji je zauzeo određeno mjesto među studentskim aktivnostima u našoj zemlji i izgradio svojevrsni imidž, prvenstveno svojom interdisciplinarnom strategijom. Drugo, projekt nastoji imati međunarodni karakter, zasad zbog financijskih razloga, u regionalnim okvirima, ali s daljnjim razvojem ove serije simpozija predviđeno je i širenje međunarodne komponente, u perspektivi. Treće, već spomenuti interdisciplinarni pristup primijenjen je na nekoliko polja i na nekoliko razina. Stalni tematski blok "Umjetne inteligencije" kao s(t)jecište filozofije i informatike, zatim "Susret svjetova" kao poveznica i diskusijska arena dvaju glavnih filozofskih struja, analitičke i kontinentalne, kroz radove i susret studenata obrazovanih u ovim paradigmama, a kakav je pristup deficitaran na "ozbiljnijim" i formalno višim akademskim razinama, te otvorenost za sudjelovanje studenata i mladih stručnjaka iz bliskih područja, za filozofiju primjerice, sociologije, za informatiku tehničkih znanosti itd.
Neformalni značaj projekta, a koji je popratni "bonus" svih projekata sličnog tipa jest stvaranje kontakata među studentima i mladim stručnjacima iz zemlje i zemalja regije, kako za druženje tako i za suradnju i budući rad. Treći simpozij u tom je dijelu u većini potvrdio neke ranijim simpozijima stvorene veze i suradnje, ali potakao i neke nove. Nadamo se da će sinergijski duh ostati prisutan među studentima našeg kruga, ali i da će se taj krug u budućnosti i širiti.
FILOZOFIJA I INFORMATIKA – umjetna inteligencija
Tema umjetne inteligencije koja je od prošlog, 2. Međunarodnog studentskog simpozija “Sinergija” postavljena kao primarna sinergijska okosnica filozofije i informatike, u ovom je simpoziju dopunjena temom suvremenih medija kojom se također pokušalo potaknuti diskusiju oko zajedničkih polja interesa ovih dviju znanosti. Propitivanje suvremenih medija ostalo je donekle u drugom planu, ipak ostvareno kroz poticajna izlaganja i njima posljedične diskusije, posebice se ovdje osvrćući na rad Antona Depopea (Split) “Virtualni identitet – identitet stvarnih ljudi u virtualnom prostoru”, te na određene segmente rada Violete Vučković (Novi Sad) “Uticaji nove tehnologije i tehničkog razvoja na sferu rada i socijalnog prostora”. Nadalje, s više informatičkog aspekta, u ovu se tematsku cjelinu uklapa rad kolegica Pisker, Stastny i Štefanac iz Požege “Društveni kontekst dinamike tehnoloških promjena”. Problematiziranje umjetne inteligencije ponovno je urodilo nizom zanimljivih izlaganja, od kojih izdvajamo radove “Metode evaluacije umjetne inteligencije” Maria Slugana (Zagreb) i “Thinking mechanisms and intelligence” Tomaža Strgara (Ljubljana), a dijelom i rad “Povijest razvoja računalnih sustava za prevođenje” Sanele Lolić (Rijeka) u mjeri u kojoj se tehnologija prevodilačkih sustava ispreplitala s razvojem umjetne inteligencije. Rad Paulea Ećimovića (Slovenija) “Mjerenje ljudskog rješavanja zadataka algoritamskim postupcima”, također se je smjestio u međupodručje spoznaja filozofije i informacijskih znanosti, i iako tematski izvan oba zajednička bloka, svojom je kvalitetom svakako zaslužio da ga se spomene.
Izlagani radovi u ovom bloku uglavnom su bili koncipirani tako da sintetiziraju dosadašnje spoznaje i predstave aktualna kretanja znanstvenih istraživanja i rasprava, što je bilo svakako poticajno kako za sudionike ovog simpozija, tako i za održavanje navedenih tema i u narednim simpozijima.
FILOZOFIJA – "susret svjetova"
Na dosadašnjem iskustvu susreta izlagača, studenata analitički i kontinentalno usmjerenih odsjeka za filozofiju iz Hrvatske i zemalja regije, koji je urodio jednom novom kvalitetom diskusije različitih filozofskih paradigmi, koncipiran je i za filozofiju u okviru ovog simpozija najznačajniji tematski blok – "susret svjetova". Važnost susreta, stručne diskusije i dijaloga studenata dvaju različitih filozofskih paradigmi proizlazi prvenstveno iz činjenice nepostojanja značajnije razine slične prakse u okviru akademske zajednice pa stoga takav susret može biti iskorakom i u prevladavanju vanteorijske komunikacije pripadnika ovih dvaju filozofskih struja i kao takav poticajan i za samu akademsku zajednicu kojoj ovako iskazan trud njenih potencijalnih i najmlađih članova može biti uzorom u sličnim nastojanjima. Događaj susreta teorijski suprotstavljenih tradicija, iskustvo diskusije, proces komunikacije i ostvarivanja filozofskog rezultata u "susretu svjetova" pokazao se pored navedenog značaja za studente filozofije, vrlo zanimljivim studentima informatike i u tom pogledu i njima korisnim, kao uvid u razvojne tokove druge struke i kao uzor prevladavanja određenih suprotnosti u diskusiji i dijalogu. I ove su godine dominirala "pedagoški" koncipirana izlaganja, koja su studentima druge paradigme trebala približiti onu izlagačevu, njena područja interesa, pojmovni aparat i način(e) filozofiranja. Tako je primjerice Ana Jovanovič (Ljubljana) nakon projekcije filma "Mulholland Dr." Davida Lyncha, održala izlaganje "ABC psihoanalize pomoću interpretacije filma", u kojem je, koristeći se elementima filma koji ilustriraju neke od temeljnih Freudovih i Lacanovih koncepata nastojala ponajprije studentima analitičke filozofije približiti misao ovih dvaju velikih znanstvenika čiji je rad imao značajnog utjecaja u kontinentalnoj filozofiji. Prikaz pokušaja analize sličnosti i mogućeg spajanja i kombiniranja određenih elemenata analitičke filozofije i kontinentalne filozofije povezane s psihoanalizom pružio je Tomaž Grušovnik (Ljubljana) u radu "Wittgenstein i psihoanaliza", dok je Igor Bezinović (Zagreb) primijenio kritički pristup analitičke spram kontinentalne tradicije, oprimjerivši ga slučajem Alana Sokala i njegove kritike dekonstrukcijskih metoda inspiranih dostignućima suvremene fizike i pojmovnim aparatom suvremene fizikalne teorije, u radu "Dvije kulture danas".
"Susret svjetova" kao zametak dobre buduće prakse otvaranja prostora ozbiljnijem susretu filozofije same sa sobom kroz susret dvaju njenih suprotstavljenih paradigmi, svakako bi trebao postati integralnim elementom i okosnicom filozofskog dijela svih budućih simpozija "Sinergija".
POVIJEST INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
U ovom bloku informatičkog dijela simpozija koji je bio tematski odvojen od filozofskog dijela mogli smo se kroz nekoliko radova upoznati s brzim razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Taj se razvoj, kako se moglo saznati iz izlaganih radova, u nizu polja vrlo naglo odvijao te došao do faze društvene implementacije u kojoj informacijsko-komunikacijske tehnologije ne samo što olakšavaju svakodnevni život već je bez njih gotovo nemoguće obavljati niz uobičajenih, poslovnih i privatnih djelatnosti i aktivnosti. U ovom dijelu simpozija bio je, dakle, prikazan razvoj samih računala, zatim računalnih sustava za prevođenje, programskih jezika za internet itd., ali uza sve to i društveni utjecaj tog razvoja. Posebno je bitno za istaknuti da su se s dijelom tema izlaganih u radovima sudionici mogli i praktično upoznati, kao primjerice u rad studenta Filozofskog fakulteta u Rijeci, Zvonka Martinovića, pod nazivom “Povijest programskih jezika za internet”, koji je u radioničkom dijelu sa sudionicima praktično isprobao jedan od programskih jezika za internet - PHP.
