We are pleased to invite you to a workshop hosted by the Aesthetic and Epistemology Division at the Department of Philosophy, University of Rijeka, in collaboration with the Croatian Society for Analytic Philosophy.

Workshop Title: Pernicious and Beneficial: (Meta)philosophical Exploration of Logic, Language, and Fiction

Date and Time: June 12th, 2024

Location: University of Rijeka, Faculty of Arts and Humanities (Room 401)

The Centre for Advanced Studies of South East Europe, in cooperation with the University of Rijeka, the Faculty of Humanities and Social Sciences of Rijeka and the Department of Philosophy in Rijeka, is thrilled to announce the program of the  tenth edition of our summer school on equality and citizenship.

University of Rijeka, Croatia, 3 – 7 June, 2024

The program of the summer school can be found here.

The event is an outcome of the project Public Justification and Capability Pluralism (JOPS), funded by the Croatian Science Foundation (Grant Number: IP-2020-02-8073). Workshop "Mental Disorders, Public justification, Capabilities, and Values" is an outcome of the project Public Justification and Capability Pluralism (JOPS), funded by the Croatian Science Foundation (Grant Number: IP-2020-02-8073).

Thom Brooks Symposium is an outcome of the research project "Epistemic Democracy in a Digital Era" funded by the University of Rijeka (Grant Number: uniri-iskusni-human-23-141)

Program

Na našem fakultetu u razdoblju od otprilike mjesec dana boravi David Estlund, jedan od najznačajnijih političkih filozofa 21. stoljeća i redoviti profesor sa Brown University, RI.

Tijekom boravka u Rijeci Estlund će sudjelovati u nekoliko događanja (konferencija, radionica...), te će održati par predavanja, od kojih je jedno na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.

Pozvano predavanje prof. Davida Estlunda u Auli magni na Rektoratu UNIRI (27.5. u 11 sati)

U ponedjeljak, 27.5. u 11 sati u Auli magni u zgradi rektorata (Trg braće Mažuranića 1, Rijeka) održat će se predavanje prof. Davida Estlunda (Brown University) pod naslovom "What is Wrong About Structural Injustice?". Predavanje je otvoreno za sve sa Sveučilišta (studente, doktorande, profesore, administrativno osoblje, goste...) i u njemu će se predavač baviti pitanjem možemo li, i u kojoj mjeri, smatrati pojedince (građane) krivima za strukturalne nepravde koje se događaju u društvu (strukturalni seksizam, strukturalni rasizam...). Bitno je da ovdje ne govorimo o krivnji za konkretne slučajeve rasizma ili seksizma (za njih se, jasno, može kriviti ljude koji su ih počinili), nego o krivnji za strukturalni rasizam i seksizam koji stoljećima stvaraju političke i društvene institucije (a koje pojedinci samostalno mogu jako teško ili u jako maloj mjeri mijenjati).

https://uniri.hr/dogadaj/predavanje-sto-je-nepravedno-u-strukturalnoj-nepravdi-davida-estlunda/

O predavaču: David Estlund profesor je filozofije na Odjelu za filozofiju na Sveučilištu Brown. Predavao je na Sveučilištu California, a kao gostujući profesor boravio je na Australskom nacionalnom sveučilištu te sveučilištima Harvard i Stanford. Njegovi istraživački interesi usmjereni su na pitanja kao što su demokracija, društvena pravednost, politički autoriteti i njihovo opravdanje, kao i na rasprave o (ne)idealnoj teoriji. Urednik je knjige The Oxford Handbook in Political Philosophy (2012), a autor je knjiga Democratic Authority: A Philosophical Framework (Princeton, 2008) i Utopophobia: On the Limits (If Any) of Political Philosophy (Princeton, 2020). Estlund predaje o demokraciji, političkom autoritetu, strukturalnoj nepravdi, protestu i neslaganju, o filozofiji G. A. Cohena, kao i o Rawlsovoj Teoriji pravednosti.

Sažetak predavanja: Strukturalna nepravda odnosi se na nepravdu koja je ukorijenjena u društvenim, političkim i ekonomskim strukturama i institucijama, a ne samo u postupcima ili namjerama pojedinaca. Deontički pogled, prema kojem ne postoji nepravda osim u krivom postupanju pojedinaca, može imati problema sa zahvaćanjem i evaluacijom intuitivno nepravednih slučajeva kao što su strukturalni seksizam i strukturalna klasna nejednakost. Alternativni telički pristup, prema kojem je nepravda loša, ali ne i pogrešna, može obuhvatiti te slučajeve. No, nepravda u tom teličkom smislu ne može opravdati (a trebala bi!) ogorčenost ili pravedni bijes koji građani osjećaju kada su zahvaćeni strukturalnom nepravdom. U predavanju se preispituju različiti pristupi strukturalnoj nepravdi, zahvaćaju se šire teme vezane uz društvenu pravednost i nude rješenja kako opravdati ogorčenost ili pravedni bijes koji građani osjećaju prema strukturalnoj nepravdi.