• Naslovnica

Obavijesti za studente - oglasna ploča

The European Face of Political Epistemology 2.0 Conference will take place from July 8th to July 11th, 2024, at the beautiful Renaissance Moise Palace, which also serves as a research center for the University of Rijeka, located on the island of Cres.

This year's keynote speakers are Miranda Fricker, Jennifer Lackey, Michel Croce and Lisa Herzog.

The program of the conference can be found here.

Organizing Committee: Hana Samaržija, Ivan Cerovac, Andrea Mešanović, Kristina Lekić Barunčić

The Centre for Advanced Studies of South East Europe, in cooperation with the University of Rijeka, the Faculty of Humanities and Social Sciences of Rijeka and the Department of Philosophy in Rijeka, is thrilled to announce the program of the  tenth edition of our summer school on equality and citizenship.

University of Rijeka, Croatia, 3 – 7 June, 2024

The program of the summer school can be found here.

The event is an outcome of the project Public Justification and Capability Pluralism (JOPS), funded by the Croatian Science Foundation (Grant Number: IP-2020-02-8073). Workshop "Mental Disorders, Public justification, Capabilities, and Values" is an outcome of the project Public Justification and Capability Pluralism (JOPS), funded by the Croatian Science Foundation (Grant Number: IP-2020-02-8073).

Thom Brooks Symposium is an outcome of the research project "Epistemic Democracy in a Digital Era" funded by the University of Rijeka (Grant Number: uniri-iskusni-human-23-141)

Program

Na našem fakultetu u razdoblju od otprilike mjesec dana boravi David Estlund, jedan od najznačajnijih političkih filozofa 21. stoljeća i redoviti profesor sa Brown University, RI.

Tijekom boravka u Rijeci Estlund će sudjelovati u nekoliko događanja (konferencija, radionica...), te će održati par predavanja, od kojih je jedno na Rektoratu Sveučilišta u Rijeci.

Pozvano predavanje prof. Davida Estlunda u Auli magni na Rektoratu UNIRI (27.5. u 11 sati)

U ponedjeljak, 27.5. u 11 sati u Auli magni u zgradi rektorata (Trg braće Mažuranića 1, Rijeka) održat će se predavanje prof. Davida Estlunda (Brown University) pod naslovom "What is Wrong About Structural Injustice?". Predavanje je otvoreno za sve sa Sveučilišta (studente, doktorande, profesore, administrativno osoblje, goste...) i u njemu će se predavač baviti pitanjem možemo li, i u kojoj mjeri, smatrati pojedince (građane) krivima za strukturalne nepravde koje se događaju u društvu (strukturalni seksizam, strukturalni rasizam...). Bitno je da ovdje ne govorimo o krivnji za konkretne slučajeve rasizma ili seksizma (za njih se, jasno, može kriviti ljude koji su ih počinili), nego o krivnji za strukturalni rasizam i seksizam koji stoljećima stvaraju političke i društvene institucije (a koje pojedinci samostalno mogu jako teško ili u jako maloj mjeri mijenjati).

https://uniri.hr/dogadaj/predavanje-sto-je-nepravedno-u-strukturalnoj-nepravdi-davida-estlunda/

O predavaču: David Estlund profesor je filozofije na Odjelu za filozofiju na Sveučilištu Brown. Predavao je na Sveučilištu California, a kao gostujući profesor boravio je na Australskom nacionalnom sveučilištu te sveučilištima Harvard i Stanford. Njegovi istraživački interesi usmjereni su na pitanja kao što su demokracija, društvena pravednost, politički autoriteti i njihovo opravdanje, kao i na rasprave o (ne)idealnoj teoriji. Urednik je knjige The Oxford Handbook in Political Philosophy (2012), a autor je knjiga Democratic Authority: A Philosophical Framework (Princeton, 2008) i Utopophobia: On the Limits (If Any) of Political Philosophy (Princeton, 2020). Estlund predaje o demokraciji, političkom autoritetu, strukturalnoj nepravdi, protestu i neslaganju, o filozofiji G. A. Cohena, kao i o Rawlsovoj Teoriji pravednosti.

Sažetak predavanja: Strukturalna nepravda odnosi se na nepravdu koja je ukorijenjena u društvenim, političkim i ekonomskim strukturama i institucijama, a ne samo u postupcima ili namjerama pojedinaca. Deontički pogled, prema kojem ne postoji nepravda osim u krivom postupanju pojedinaca, može imati problema sa zahvaćanjem i evaluacijom intuitivno nepravednih slučajeva kao što su strukturalni seksizam i strukturalna klasna nejednakost. Alternativni telički pristup, prema kojem je nepravda loša, ali ne i pogrešna, može obuhvatiti te slučajeve. No, nepravda u tom teličkom smislu ne može opravdati (a trebala bi!) ogorčenost ili pravedni bijes koji građani osjećaju kada su zahvaćeni strukturalnom nepravdom. U predavanju se preispituju različiti pristupi strukturalnoj nepravdi, zahvaćaju se šire teme vezane uz društvenu pravednost i nude rješenja kako opravdati ogorčenost ili pravedni bijes koji građani osjećaju prema strukturalnoj nepravdi.

S velikom žalošću obavještavamo vas da je preminuo naš dragi kolega, prijatelj i mentor, profesor Nenad Miščević. Nenad je bio jedan od najutjecajnijih i najcitiranijih filozofa iz Hrvatske. Osim što je bio istaknuti filozof, Nenad je bio kolumnist za više publikacija, urednik stručnih članaka i knjiga te javni intelektualac. Od kraja 1970-ih do prve polovice 1990-ih godina radio je kao profesor filozofije na Sveučilištu u Zadru. Nakon toga, zaposlio se na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mariboru gdje je radio kao profesor filozofije u trajnom zvanju do trenutka njegovog nenadanog odlaska. Također, od osnutka Filozofskog fakulteta u Rijeci i Odsjeka za filozofiju Srednjoeuropskog sveučilišta u Budimpešti u svojstvu vanjskog suradnika sudjeluje u izvođenju nastave, kreiranju nastavnih programa i organizaciji stručnih događaja. 

Nenad je bio svestran filozof te je ostvario veliki doprinos na području filozofije jezika, filozofije uma, epistemologije, etike i filozofije politike. Njegovu bibliografiju (do 2012. godine) i autobiografske bilješke mogu se pročitati u knjizi “Nenad Miščević: sva lica filozofije”, koju su u povodu njegovog 60. rođendana uredili Petar Bojanić (Beograd) i Snježana Prijić-Samaržija (Rijeka). Knjiga je dostupna na ovoj poveznici. Nakon toga, objavljene su još dvije publikacije u kojima ugledni kolege filozofi raspravljaju Nenadova filozofska gledišta. Godine 2014. objavljen je poseban broj časopisa European Journal of Analytic Philosophy u kojem se raspravljaju različiti aspekti Nenadovih gledišta, uključujući i Nenadove komentare na te članke. Nakon toga, 2017. godine u povodu njegovog 65. rođenada, Nenadovi kolege iz Maribora, Bojan Borstner i Smiljana Gartner, uredili su knjigu pod nazivom “Thought Experiments between Nature and Society: A Festschrift for Nenad Miščević” u kojoj se raspravljaju Nenadovi doprinosi u domeni misaonih eksperimenata.

Nenad je bio dugogodišnji član Hrvatskog društva za analitičku filozofiju i utemeljitelj Riječkog filozofskog kruga na temelju čijeg djelovanja je nastao Odsjek za filozofiju na Filozofskom fakultetu u Rijeci, unutar kojeg HDAF većinom vremena ostvaruje svoje aktivnosti. Nedovoljno je spomenuti da bez Nenadovog organizacijskog, stručnog i profesionalnog rada riječki filozofsko-analitički “kružok” i Odsjek za filozofiju vrlo vjerojatno ne bi postojali. Govoreći o radu te neformalne, ali vrlo aktivne grupe filozofa koja je 80-ih djelovala u Rijeci, jedan od osnivača HDAF-a, Boran Berčić (Rijeka), navodi:

“Centralna figura u grupi svakako je bio Nenad Miščević. On je imao ogromnu intelektualnu, socijalnu i organizacijsku energiju. Bio je glavni motor grupe, doista spiritus movens.”

Cijeli članak u kojem prof. Boran Berčić dokumentira događaje vezane za Riječki filozofski krug može se pročitati ovdje.

Ovim putem se opraštamo od našeg dragog Nenada, uvjereni da će njegova filozofska baština i dalje biti nadahnuće budućim generacijama filozofa u Hrvatskoj.