Opširnije o povijesti Odsjeka za psihologiju
Odsjek za psihologiju, ondašnji Zavod za psihologiju, osnovan je 1978. godine, no i prije toga nekoliko je nastavnika psihologa predavalo psihologijske predmete na različitim studijskim grupama u organizacijama koje su prethodile današnjem Filozofskom fakultetu. To su razdoblje obilježili: Tomislav Grgin, Franjo Starčević, Tomislav Tomeković, Vlasta Spitek-Zvonarević, Branko Sremec, Đuro Tabaković i Petar Turčinović.
Sveučilišni jednopredmetni studij psihologije pokrenut je akademske 1979./1980. godine. Prvih su godina značajnu pomoć u organizaciji i provedbi studija pružili istaknuti nastavnici: Mladen Zvonarević, Ivan Furlan, Vera Doma, Vladimir Kolesarić, Antun Rohaček, Ante Fulgosi, Nada Anić, Silvija Szabo, Petar Bezinović, Viktor Božičević, Željko Jerneić, Furio Radin, Branimir Šverko i Majda Rijavec.
Od tada (1978. godine) do danas na Odsjeku su radila 45 nastavnika i 12 administrativnih i stručnih suradnika, stručnih savjetnika i laboranata:
Nastavnici: Branko Sremec, Đuro Tabaković, Vlasta Spitek-Zvonarević, Petar Turčinović (do 2000.), Ljiljana Arar, Nevenka Šarlija-Medančić (do 1999.), Dare Kovačić (do 1988.), Ingrid Brdar, Andrea Gustović (do 1988.), Žarko Vukmirović (do 1996.), Jasminka Despot (do 1988.), Jasna Hudek-Knežević, Svjetlana Kolić-Vehovec, Zoran Sušanj, Mladenka Tkalčić, Petar Bezinović (do 1999.), Ivanka Živčić-Bećirević, Igor Kardum, Sanja Smojver-Ažić, Alessandra Pokrajac-Bulian, Ranka Mavrinac (do 1993.), Koraljka Tićac-Daskijević (do 2005.), Dražen Domijan, Tamara Martinac Dorčić, Vladimir Takšić, Nada Krapić, Marko Maliković, Barbara Kalebić Maglica, Darko Lončarić (do 2005.), Igor Bajšanski, Barbara Rončević Zubković, Asmir Gračanin, Petra Anić, Miljana Kukić, Rosanda Pahljina-Reinić, Jasminka Juretić, Tamara Mohorić, Ines Jakovčić (do 2014.), Mia Šetić (do 2014.), Domagoj Švegar, Marko Tončić, Sanda Pletikosić Tončić, Valnea Žauhar, Rozi Andretić-Waldowski (do 2010.), Nena Vukelić (do 2014.), Nermina Mehić (do 2016.), Maja Močibob (do 2017.).
Tajnice: Helena Smokrović, Ariana Vidulić, Irena Miletić, Anamarija Ivanušić, Željka Crnarić
Stručni suradnici: Tvrtko Maras (do 1993.), Ester Cerin (do 1991.), Sanda Sušanj (do 1993.), Robert Petković (do 1997.), Maja Ničeno (do 1997.), Marko Maliković (do 2006.)
Stručni savjetnik: Irena Miletić
Viši stručni savjetnik: Irena Miletić
Laborant: Nena Vukelić
Od 1994. godine u mirovinu su otišli sljedeći članovi Odsjeka: izv. prof. dr. sc. Đuro Tabaković (1994.), prof. dr. sc. Branko Sremec (1999.), doc. dr. sc. Vlasta Spitek-Zvonarević (2000.), izv. prof. dr. sc. Ljiljana Arar (2006.).
Uz nastavnike Odsjeka za psihologiju u nastavi su sudjelovali i vanjski suradnici, većinom istaknuti suradnici iz prakse, zatim nastavnici s drugih sastavnica Sveučilišta u Rijeci, kao i nastavnici s drugih sveučilišta iz Hrvatske i inozemstva (SAD, Švedska, Slovenija, Nizozemska, Velika Britanija, Italija i Japan).
Od akad. god. 2005./2006. studij psihologije prilagođen je bolonjskom procesu, te je dotadašnji četverogodišnji program promijenjen u trogodišnji prediplomski i dvogodišnji diplomski studij psihologije, koji je usklađen s normama Europskoga udruženja profesionalnih psihologa (EFFPA) i teži najvišim standardima kvalitete u rangu renomiranih europskih studija psihologije.
Od akad. god. 2008./2009. Odsjek za psihologiju pokrenuo je i Poslijediplomski specijalistički studij "Psihološko savjetovanje". Težište je ovoga specijalističkog programa usvajanje teorijskih znanja za razumijevanje problema psihološke prilagodbe pojedinca, te planiranje empirijski dokazanih efikasnih savjetodavnih intervencija, neovisno o specifičnom teorijskom modelu. Naglasak je na praktičnom i iskustvenom učenju te uvježbavanju usvojenih vještina.
Akad. god. 2013./2014. upisana je prva generacija doktoranada na Poslijediplomskom sveučilišnom (doktorskom) studiju iz psihologije. Temeljna komponenta ovoga doktorskog studija je unaprijeđenje znanja kroz kreiranje i provođenje originalnih istraživanja. Time se doktorandima omogućuje razvoj ključnih istraživačkih vještina kao što su rješavanje problema, inovativnost, kreativno i kritičko mišljenje, analiza i sinteza spoznaja te razvoj strategija, ali i generičkih vještina poput vještina komuniciranja, prezentacije, timskoga rada i široka spektra socijalnih vještina. Posebnost i prepoznatljivost ovoga doktorskoga studija psihologije odražava se u primjeni sljedećih principa: izbornost i potpuna orijentiranost istraživanju, mobilnost studenata i nastavnika, interdisciplinarnost i kolaborativnost.
Pored ovih, Odsjek sudjeluje i u realizaciji različitih diplomskih i poslijediplomskih studijskih programa u suradnji s Medicinskim fakultetom u Rijeci (zajednički diplomski sveučilišni studij "Organizacija i planiranje i upravljanje u zdravstvu") i Ekonomskim fakultetom u Rijeci (zajednički poslijediplomski specijalistički studij "Upravljanje poslovnim uspjehom" i poslijediplomski specijalistički studij "Marketing management"), te Fakultetom za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji (zajednički diplomski sveučilišni studij "Zdravstveni turizam"). Nastavnici s Odsjeka kao vanjski suradnici sudjeluju u izvođenju nastave na različitim preddiplomskim, diplomskim i poslijediplomskim studijima Sveučilišta u Rijeci, Zagrebu, Osijeku, Zadru i Mostaru.
Treba napomenuti da Odsjek za psihologiju ostvaruje dugogodišnju nastavnu i znanstvenu suradnju s nizom europskih sveučilišta, kao što su: Umeå University, Švedska; Tilburg University, Nizozemska; University of Medicine and Pharmacy "Iuliu Haţieganu", Cluj Napoca, Rumunjska; Univerza v Ljubljani, Slovenija; Sveučilište u Sarajevu i Sveučilište u Mostaru, Bosna i Hercegovina te Sveučilište u Novom Sadu, Srbija. Ova je suradnja nastavljena i na Poslijediplomskom sveučilišnom (doktorskom) studiju iz psihologije.
Od akad. god. 1992./1993. na Odsjeku su kao Fulbrihtovi stipendisti boravili: Diane Huisinga (Michigan State University, USA), Jacob Hautauloma (State University of Colorado, USA) i James Downing (Sull Ross University, USA).
U razdoblju od akad. god. 1991./1992. do 1995./1996. Odsjek je organizirao studij psihologije uz rad za jednu generaciju talijanskih državljana.
Članovi su Odsjeka do sada, kao voditelji ili suradnici, sudjelovali u brojnim znanstvenoistraživačkim projektima koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.
Pored ovih, članovi Odsjeka su vodili ili surađivali u brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima koje su financijski potpomogli, primjerice, Nacionalna zaklada za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj; FP6 Projekti; Research Support Scheme, Prag; Bial Foundation, Portugal; Tempus projekti; Institut Otvoreno društvo Hrvatska; CEEPUS projekti i slično.
Ukupna bibliografija sadašnjih članova Odsjeka broji više stotina znanstvenih, stručnih, preglednih i radova u zbornicima te poglavlja u knjigama. Članovi Odsjeka objavljuju svoje radove u priznatim svjetskim časopisima, a kao autori objavljuju knjige iz različitih područja psihologije.
Članovi Odsjeka redovito sudjeluju na međunarodnim i domaćim znanstvenim i stručnim skupovima, a Odsjek je bio domaćin i suorganizator nekoliko njih: Elektronička računala i psihologija - 1994.; IV. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - 1996.; 11. Međunarodni FOCUS simpozij (11th FOCUS Symposium) - 1997.; XII. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - 2004.; IV. Europska konferencija pozitivne psihologije (4th European Conference on Positive Psychology) - 2008.; XVIII. Godišnja konferencija hrvatskih psihologa - 2010.; III. Međunarodni kongres emocionalne inteligencije (3th International Congress on Emotional Psychology) - 2011.; Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI) - 2011.; Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI) - 2012.; Riječki dani eksperimentalne psihologije (REPSI) - 2014.
Odsjek je sudjelovao i u više stručno-znanstvenih projekata u zajednici, čiji su korisnici uglavnom jedinice lokalne samouprave i različite neprofitne i nevladine udruge.
Od 2011. god. Odsjek za psihologiju organizator je skupa Riječki dani eksperimentalne psihologije - REPSI koji se bieanalno održava. Program skupa uključuje izlaganja iz eksperimentalne psihologije, uključujući područja osjeta, percepcije, pažnje, pamćenja, psiholingvistike, kategorizacije, mentalne imaginacije, rješavanja problema, zaključivanja, prosuđivanja, odlučivanja, socijalne kognicije, emocija i psihofiziologije, kao i druga područja eksperimentalne psihologije. Cilj je skupa povezivanje istraživača iz područja eksperimentalne psihologije iz Hrvatske i susjednih zemalja radi razmjene iskustava, praćenja suvremenih trendova i dodatne edukacije putem radionica. Isto tako, želimo poticati interdisciplinarnu suradnju sa stručnjacima iz bliskih područja znanosti, kao što su kognitivna neuroznanost i lingvistika.
Od 2012. godine Odsjek za psihologiju sudjeluje u organizaciji manifestacije Rijeka psihologije, jednoga od događanja okviru Tjedna psihologije u Hrvatskoj, koji organizira Hrvatsko psihološko društvo.
Svoj je časopis na prijedlog Branka Sremeca Odsjek počeo objavljivati 1992. godine pod nazivom Godišnjak Zavoda za psihologiju. Godine 1997. časopis počinje izlaziti pod novim nazivom Psihologijske teme. Uz redovite, od 2006. godine se na prijedlog Igora Karduma počinju objavljivati i tematski brojevi časopisa na engleskom jeziku pod nazivom Psychological Topics, u kojima svoje radove objavljuju ugledni strani autori, a časopis se citira u renomiranim svjetskim bazama. Od 1992. godine časopis izlazi redovito svake godine najprije jedan broj godišnje, od 2005. godine kao dvobroj, a od 2011. godine kao trobroj. Od te davne 1992. godine funkciju glavnog urednika obnašali su redom sljedeći članovi Odsjeka: Branko Sremec, Igor Kardum, Jasna Hudek-Knežević, Svjetlana Kolić-Vehovec, Ingrid Brdar, Alessandra Pokrajac-Bulian, Barbara Kalebić Maglica dok su gostujući urednici tematskih brojeva časopisa bili: Igor Kardum (u tri navrata), Jasna Hudek-Knežević (u dva navrata), Mladenka Tkalčić, Alessandra Pokrajac-Bulian, Ingrid Brdar, Ivanka Živčić-Bećirević, Vladimir Takšić, Domagoj Švegar, Asmir Gračanin, Svjetlana Kolić-Vehovec, Barbara Rončević-Zubković i Sanja Smojver-Ažić.
Osnivanje Psihološkoga savjetovališnog centra za studente pokrenula je 1997. godine nekolicina entuzijasta Odsjeka za psihologiju Pedagoškoga (danas Filozofskoga) fakulteta u Rijeci, predvođena Petrom Bezinovićem, s idejom da Savjetovalište ispuni dvije osnovne funkcije – razvojnu (podršku studentima u procesu prilagodbe i u maksimalnom korištenju vlastitih potencijala, odnosno razvoju zadovoljavajućega i efikasnoga stila života) i korektivnu (pomaganje studentima pri rješavanju specifičnih osobnih i akademskih problema). Savjetovalište 2010. godine prerasta u Sveučilišni savjetovališni centar (SSC). Psihološko savjetovalište SSC-a, u čiji je rad uključeno nekoliko djelatnika Odsjeka za psihologiju, provodi savjetodavni rad sa studentima, edukaciju studenata i nastavnoga osoblja, kao i primijenjena istraživanja sa studentima. Prvi voditelj Psihološkog savjetovališta bio je Petar Bezinović, a od 1999. do danas na toj je funkciji Ivanka Živčić-Bećirević.
Prvi je Laboratorij za mjerenje psihofizioloških parametara 2004. godine postavljen u prostorijama Rektorata Sveučilišta u Rijeci. Sredstva za nabavu opreme dobivena su putem natječaja za kapitalnu opremu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta RH. Laboratorij za eksperimentalnu psihologiju formalno je osnovan 2011. godine kada je dobio svoj prostor u zgradi Filozofskoga fakulteta na riječkom sveučilišnom kampusu. Laboratorij danas rabi najsuvremeniju opremu za prezentaciju različitih vizualnih, auditivnih i olfaktornih podražaja, kao i za mjerenje ponašajnih i fizioloških parametara poput vremena reakcije, pokreta očiju, kardiovaskularnih parametara (kontinuirano mjerenje krvnoga tlaka, HF-HRV, vazokonstrikcija), elektrodermalne aktivacije, tjelesne temperature, disanja i drugih.
Tijekom 2014. godine osnovan je Centar za primijenjenu psihologiju (CPP), čija je temeljna poslovna ideja pružanje stručne psihološke usluge utemeljene na suvremenim psihologijskim spoznajama, namijenjene pojedincima, grupama, organizacijama i široj zajednici. Klijenti CPP-a su primarno javne i državne institucije i ustanove, ali i pravne i privatne osobe (udruge, javne poduzeća i slično). Centar svojim klijentima nudi programe i projekte vezane uz istraživanja, obrazovanje, prevenciju, savjetovanje i vrednovanje postojećih projekata i slično, što su osnovne djelatnosti CPP-a. Zoran Sušanj je izabran za prvog voditelja CPP-a.
Dio djelatnika Odsjeka sudjeluje i u radu novoosnovanoga Centra za obrazovanje nastavnika pri Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Uz osnovnu djelatnost planiranja, organiziranja i provođenja nastave za stjecanje nastavničkih kompetencija, cilj je Centra i pokretanje domaćih i međunarodnih projekata iz područja obrazovanja nastavnika i cjeloživotnoga obrazovanja, što će omogućiti provođenje doktorskih istraživanja i izrade disertacija iz psihologije obrazovanja. Prva voditeljica Centra bila je Svjetlana Kolić-Vehovec.
Studenti su 1993. godine osnovali Udrugu studenata psihologije Odsjeka za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci – PSIRIUS, kojoj je primarni cilj poboljšanje uvjeta studiranja i poticanja znanstvenoistraživačkoga rada i strukovnoga usavršavanja među studentima psihologije. PSIRIUS je pokrenuo i provodio različite akcije i projekte, jedan je od suosnivača udruge Ujedinjeni studenti psihologije Hrvatske – USPjeH, a članovi PSIRIUS-a aktivno sudjeluju i u izvršnom odboru EFPSA-e (European Federation of Psychology Students' Associations).
Diplomirani studenti Odsjeka za psihologiju 2011. su godine osnovali Ri Psi Alumni klub s namjerom povezivanja i druženja nekadašnjih studenata studija psihologije u Rijeci, izgradnje međusobnih odnosa i suradnje, te poticanja razmjene mišljenja, ideja i iskustava.
